Čak i ako ne znate ništa o japanskim lutkama poznatim kao daruma, nesumnjivo ste naišli na njih: ako ne lično onda makar u filmovima, u animeu ili mangi, ili možda na polici japanskog restorana. Bilo da znate značenje lutke darume ili ne, njeno lice vam je verovatno poznato.
Darume su najčešće male, okrugle, crvene lutke s jednim okom obojenim u crno, a drugim bijelim. Danas se koriste i njeguju kao simbol sreće. Obično se stavljaju na policu kod kuće ili na radnom mestu. Međutim, prije nego što ih izloži, vlasnik mora poželjeti želju, ili nešto na čemu namjerava raditi u svom životu, prije nego što oboji jedno oko. Zapravo nije važno koje se oko prvo popuni, ali konvencionalno je darumino lijevo oko popularniji izbor. Kada se želja ostvari, drugo oko se boji, i daruma je potpuna.
Darume su napravljene po uzoru na Bodhidharmu, budističkog monaha iz 5. vijeka koji je u Kini osnovao školu Čan budizma. Ono što Kinezi znaju kao Čan budizam u Japanu je postalo zen budizam. Bodhidharmino kinesko ime je Dámó, a japansko Daruma.
Darume u hramu Shorinzan Darumaji. Foto: stock.
Objašnjenje izgleda darume jedinstvena je i sumorna priča. Zen budizam je škola budizma koja naglašava važnost meditacije, a legenda kaže da je sam Bodhidharma meditirao devet godina uzastopno, sve dok mu na kraju ruke i noge nisu atrofirale i otpale. Tako je japanska lutka daruma dobila svoj sadašnji oblik glave i trupa bez udova.
Boja lutke je malo optimističnija. U većini umjetničkih prikaza Bodhidharme, on nosi crvenu odjeću. Crvena je boja u istočnoazijskim zemljama povezana sa srećom, bogatstvom i prosperitetom. Na kineskim festivalima, kao što je Kineska nova godina, crvene koverte sa novcem, poznate kao hongbao, daju se kao pokloni. Osim crvene, darume mogu biti i drugih boja: uobičajene su plave, zelene, bijele i zlatne. Te boje nemaju posebno značenje, već jednostavno daju više mogućnosti kupcima.
Bodidarma, monah koji je poslužio kao uzor za Darumu. Utagawa Kuniyoshi, 1852.
Daruma lutke su također često oslikane crnim ili zlatnim japanskim karakterima (kandži) na crvenoj površini ispod lica. Natpis “fuku iri” u prevodu znači “donosi sreću” – što je primarna funkcija darume. Osim toga, lice same lutke ima crte koje podsjećaju na oblik mističnih japanskih životinja: ždrala i kornjače, simbola dugovečnosti.
Dvije priče o poreklu daruminih očiju pogodne su za ovu filozofiju. Prva je da obojena oba oka znači da su vaše oči sada otvorene za istinu univerzuma, kao što se dogodilo Bodhidharmi kada je dostigao prosvjetljenje. Druga je da je, u svojoj meditaciji, zaspao na sedam godina, i bio toliko postiđen da je odsjekao kapke kako bi izbjegao da se to ponovi. Kako god da pogledate, suština priče je u istrajnosti.
Drveni kalupi. Muzej darume, Takasaki.
Japanci često vole da novu godinu započnu sveže, sa novim snovima i ciljevima – i novom darumom, koja će ih održati na putu ka tom cilju. Zbog toga se za Novu godinu održava popularna ceremonija poznata kao daruma kuyo. Ovo je ceremonija spaljivanja darume u hramu gdje je lutka prvobitno kupljena. Vlasnici nose svoje darume u hram, zahvaljuju im za godinu koja je prošla, a zatim posmatraju masovno spaljivanje svih ovogodišnjih daruma prije nego što kupe nove lutke za narednu godinu.
Možda ćete pretpostaviti da se darume jednostavno masovno proizvode u nekoj fabrici u Kini, slično popularnoj mački maneki-neko, koja pomera jednu šapu gore-dole. Međutim, gotovo sve darume se proizvode u japanskom gradu Takasai u prefekturi Gunma, i to više od tri stoljeća. Darume su prvobitno pravili lokalni farmeri u Takasaiju, da bi ih blagoslovili monasi u prolazu. Bilo je to još u 17. veku, a glavni cilj je bio da sreća posluži i obezbedi dobru žetvu. Time je započela tradicija izrade darume u Takasaiju, Gunma, koja je ostala vjerna do danas.
Izrada daruma, 1912. Fotografija: Elstner Hilton
Što se tiče načina izrade, darume su tradicionalno šuplje i napravljene od papir-mašea. Prvo se napravi drveni kalup, koji se potom umota u papir-maše, a zatim pažljivo oblikuje, seče i farba. Iako je savremeni proces izrade daruma uglavnom prepušten mašinama, to je i dalje precizan tehnički proces, samo modernizovan zahvaljujući savremenoj tehnologiji. Danas se gotov drveni kalup uroni u tečni papir-maše, a vazduh iznutra se izbacuje pomoću pumpe. Ova metoda osigurava da svaka daruma ispadne savršeno identična.
Bojenje darume je završna faza izrade. Takasaki, prefektura Gunma, Japan, oko 1930.
Iako je daruma amajlija za sreću, njen zadatak nije da vam ispuni želje, jer to ne bi bilo u duhu budizma. Prava svrha darume je da vas podsjeti na upornost, koncentraciju i samodisciplinu; ukratko, da vas podsjeti na vaše životne ciljeve. Bojenje daruminog oka je obećanje koje dajete sebi, da ćete slijediti svoj san i postići svoj cilj, bez obzira na prepreke koje vam se nađu na putu i zamke koje vas na tom putu čekaju. Za darume se vezuje i popularna izreka 七転八起, što u prevodu znači: “sedam puta pasti, osam puta ustati” (što, čisto matematički gledano, može predstavljati problem). 
Nekomercijalni sajtovi bez oglasa, clickbaita i dnevne politike uvek su na rubu opstanka; ako vam se dopala ova priča, molimo vas da podržite postojanje Kluba putnika skromnom mesečnom donacijom – posmatrajte to kao bakšiš koji ostavljate u restoranu ako ste zadovoljni uslugom, ili kafu u jeftinijoj kafani.
--
Tekst priredila: Una Alispahić
